Danas na tržištu ima obilje suplemenata koji sadrže vitamin C, pojedinačno ili u kombinaciji sa drugim vitaminima, no ako pročitate sastav, vidjeti ćete da na većini etiketa piše: askorbinska kiselina = vitamin C. Čak se i u medicinskom člancima navodi rečenica „Vitamin C, poznat kao askorbinska kiselina“.
Činjenica je da askorbinska kiselina nije vitamin C; ona je samo dio kompleksa vitamina C. Oni koji kažu drugačije ili su pogrešno informirani i/ili imaju osobni interes za askorbinsku kiselinu.
Ne dajete se prevariti, postoji nekoliko spojeva askorbinske kiseline koje možete naći na proizvodima koji se prodaju pod suplementom vitamina C (uključujući i liposomalni vitamin C), to su: L-askorbinska kiselina, kalcijev askorbat, natrijev askorbat.
Nažalost, danas se većina proizvoda proizvodi s jeftinijim sastojcima za veću zaradu, a tako ni vitamini nisu iznimka. 80% svjetske proizvodnje askorbinske kiseline dolazi iz Kine. Askorbinska kiselina koja se prodaje pod vitaminom C proizvodi se uglavnom od visoko prerađenog kukuruznog škroba (glukoze) i sumporne kiseline, a to obično iritira želudac i crijeva.
Da stvar bude još kompliciranija, danas imamo GMO kukuruz, tako da vitamin C iz “kukuruza” može biti još manje hranjiv, toksičan i zaista bezvrijedan izvor ove esencijalne hranjive tvari.
Rješenje ovog problema stoji u prirodnim izvorima vitamina C. Stoga potražite robne marke koje koriste čiste i prirodne izvore iz pravog voća. Na etiketi bi trebalo biti navedeno voće koje se nalazi u proizvodu.
Acerola (Malphighia glabra) je malo drvo koje raste u suhim šumama. Daje obilje jarko crvenih plodova s nekoliko malih sjemenki koje izgledaju slično europskoj trešnji. Zreli plodovi su sočni i mekani s trpkim okusom. Acerola samoniklo raste u sjeveroistočnom Brazilu, a porijeklom je iz sjevernog dijela Južne Amerike, Srednje Amerike i Jamajke. Njena rođakinja, M. punicifolia, raste sve do sjevera Floride i Teksasa.
Ovo voće jedan je od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C. Svježi plod sadrži količinu vitamina C u rasponu od 1500–4500 mg/100 g, što je oko 25-75 puta više od naranče ili limuna. Sadrži mnoštvo fitonutrijenata poput karotenoida, fenola, antocijana i flavonoida. U posljednjih nekoliko godina postoji porast interesa za ovo voće među znanstvenom zajednicom i farmaceutskim tvrtkama.
Jedan od vrhunskih proizvoda dodataka prehrani jest BIO ACEROLA PRAH iz soka ploda Acerole (Malpighia glabra) koji sadrži oko 20% vitamina C. U jednoj čajnoj žličici (koja ima oko 3 g praha), dobijemo 600 mg vitamina C.
Preporučena dnevna doza iznosi od 75 mg do 90 mg dnevno. Što je doista vrlo malo. U svrhu liječenja trebalo bi uzimati do 2000 mg ili 2 g vitamina C dnevno. To su otprilike tri čajne žličice acerola praha.
Šipak, cynorhhodon, plod je biljaka botaničkog roda Rosa. Često se i za biljku i za njezine plodove koriste još i nazivi divlji šipak, divlja ruža.
Šipak je još jedan izvrstan izvor vitamina C. U prosjeku, 100 grama suhih bobica šipka može sadržavati oko 1000 do 2000 miligrama vitamina C, iako to može varirati ovisno o sorti i načinu obrade.
Na našem tržištu postoje proizvodi pod nazivom BIO ŠIPAK PRAH no oni sadrže tek oko 4mg vitamina C na 1 g proizvoda. Što bi značilo da žličica takvog praha ima oko 12 mg. Za razliku od acerola praha koji ima 600 mg vitamina C na žličicu proizvoda, to je 50 puta manje vitamina C. Bez obzira na količinu vitamina C u prahu od šipka, to je i dalje dobar proizvod koji uz vitamin C sadrži antioksidanse, vlakna, vitamin A, vitamin E, vitamine B skupine, te minerale kao kalcij, željezo, magnezij i kalij.
Camu camu
Iako je znanstveni naziv ovog riječnog stabla Myrciaria dubia, većina svijeta poznaje njegov plod kao camu camu ili cacari ili camocamo. Najčešće se nalazi u amazonskim prašumama u Peruu i Brazilu, a plod je mala koštunica nalik trešnji.
Ovo voće donedavno nije bilo poznato ostatku svijeta, a glavni uvoznik je zapravo Japan. Kako se sve više otkriva njihov izvanredan nutritivni sastav, potražnja raste, ipak, još uvijek nema velikog uzgoja izvan Južne Amerike.
Zanimljivo je da se količina vitamina C (oko 2-3% ukupnog volumena) počinje smanjivati kako voće dostiže zrelost, a tada se pojavljuju vrhunski okusi. Stoga se za proizvodnju proizvoda bogatog vitaminom C biraju nezrele bobice camu camu.
Na našem tržištu možete naći kapsuliran ekstrakt praha ovog sušenog voća u omjeru 15:1 i kao takav sadrži zavidnu količinu vitamina C. Još uvijek ne dostiže acerola prah, ali blizu je. Na tri grama praha, odnosno jednu čajnu žličicu, ovaj ekstrakt sadrži oko 480 mg vitamina C. Jedini problem ovog proizvoda jest što je uglavnom kapsuliran, a ne u prahu. Stoga morate popiti oko 7 kapsula dnevno da dosegnete količinu vitamina C od 2000 mg. Ako pronađete camu camu u prahu, obratite pažnju na to je li riječ o ekstraktu ili o samom prahu i koji je postotak vitamina C na 100 g proizvoda. Trebalo bi biti oko 15% vitamina C na 100g proizvoda. To je onda dobar proizvod, jer vam je potrebno oko 7 žličica praha dnevno. U protivnom ćete morati piti veliku količinu praha da ostvarite preporučenu dnevnu dozu.
To su uglavnom svi biljni suplementi koji se mogu naći na našem tržištu. Od ostalih proizvoda, mogu se naći kapsulirana askorbinska kiselina sa dodacima šipka ili acerola, ali to je i dalje samo askorbinska kiselina. Prah ili ekstrakt od sušenog voća u takvom je proizvodu zanemariv. Tu je vjerojatno kao marketinški trik, ništa više od toga.
Od ostalog voća koje obiluje vitaminom C tu su asai bobice, limun, kiwi i naranče koje imaju oko 60mg vitamina C na 100g voća.
Od povrća, daleko najviše vitamina C ima paprika, i to crvena, žuta i narančasta. Oko 150mg vitamina C na 100g paprike. To je povrće koje možemo jesti i sirovo i na taj način unijeti ukupnu količinu vitamin C koja se nalazi u povrću. Vitamin C se inače kuhanjem voća i povrća uništava. Gubitak može biti 50-70% ovisno o vremenu kuhanja i vrsti voća i povrća. Ako ste u mogućnosti kuhajte povrće na pari, a voće jedite sirovo. Kuhanje povrća na pari kratko vrijeme (5-10 minuta) pomoći će sačuvati najviše hranjivih tvari, uključujući i 70-80% vitamina C.
Od ostalog povrća bogatog vitaminom C to su brokula i kelj koji imaju približno 90 mg vitamina C na 100 grama. Blitva i špinat i kupus (koje možemo jesti sirovo u salati) imaju oko 30 mg vitamina C na 100 grama. Svježi peršin je također bogat vitaminom C, sadrži oko 130 mg na 100 grama, ali ga ne jedemo u toj količini naravno.
Drugi puta, ne zaboravite dodati malo peršina u juhu, skuhati blitvu ili brokulu ili kelj za ručak, za doručak pojesti kiwi ili popiti sok od naranče i limuna, jer ono što svakodnevno konzumiramo čini razliku.
Reference:
https://janethull.com/healthynews/blog/2020/10/make-sure-your-vitamin-c-is-not-from-corn/
https://vitamini.hr/znanost-industrija/industrija/odaberite-svoj-idealan-oblik-vitamina-c-15054/
https://www.webmd.com/vitamins/ai/ingredientmono-608/acerola
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6098779/
https://www.youtube.com/watch?v=l8FkfVsz76E